PRELO - zapažen običaj u narodu ovih krajeva; skup mladih, na kojem se igralo i pjevalo, a održavao se u kasnu jesen i u zimu, ispred krsnih slava i Božića.Poznata su bila mjesta za okupljanje u nekim varošima gdje se do kasne noći pjevalo, igralo, mada i ljubav nije izostala. Svako selo ima svoje prelo.

PRPONOŠE - U nekim selima su postojali prponoše, koje su išle po selu za vrijeme suše i molile Boga za kišu. Oni se granama pokriju od sunca i pjevaju. Idući kroz selo, od kuće do kuće, narod im daje poklone u hrani, poliva ih vinom ili vodom, čime se vjerovalo da će izazvati kišu.

'Daj nam Bože kišu,

da natopi polja,

da godina rodi,

od prošle da bude bolja.'

VUČARI - Bio je običaj da vučari, kad uhvate vuka, ga oderu i napune slamom, u usta mu stave jabuku, te idu selom. Žene vuka okite raznim nakitom. Tako okićena vuka, narod dariva slaninom, vunom, žitom, vinom i sl. Vučari rodom iz Bukovice bi pjevali:

'Dajte vuku slanine,

da ne siđe s planine,

dajte vuku vunice,

da ne kolje junice.'

MAŠKARE - su organizovane oko poklada i zadušnica, uglavnom mladi svijet i djeca. Muškarci bi se maskirali, a neki se preoblačili u žensko i tako maskirani išli od kuće do kuće. Ljudi bi im davali pancete, vino, jaja, novce i sl. Panceta se naniže na gvozdenu šipku ili štap. Idući pjevaju, a narod ih zasipa pepelom od vatre.

REVENA - predstavlja gozbu ljudi, odnosno komšija, koji se dogovore da spreme jelo, meso i vino i naprave zajednički ručak. Ovo je organizovano pretežno s jeseni, kada ima vina, i kada se ovce podebele. Po redu je spremano jedno jagnje ili ovan, ali svaki puta drugi učesnik. Vina bi donio svaki po jedan lonac. Kada meso bude skuvano ili pečeno, podijeli se na hrpe koliko ima ljudi učesnika. Zatim jednom zavežu oči i on odgovara na pitanje koja hrpa mesa kome pripada da ne bi bilo protekcije prilikom dijeljenja mesa na pojedince u gozbi.

MOBA - je predstavljala zajednički rad, za okopavanje vinograda, kukuruza, za kosidbu sijena, za žetvu i sl. Naročito imućnije kuće su sazivale mobu. Najznačajnija moba je bila za okopavanje vinograda u rano proljeće. U mobi je bilo 10-20, pa i više ljudi iz sela. Prvi u redu se zvao vojvoda, a posljednji telenta. Pijući vino koje je služeno kopačima, vojvoda je nazdravljao telenti, a na kraju rada, pred zalazak sunca, vojvoda je nazdravljao svečanim pozdravom 'Bogu hvala, telenta' , a ovaj odgovarao 'Bogu brate, i ljudima'.

ZDRAVICA - prilikom krsne slave, svadbi i drugih svečanosti na selu, držana je zdravica kojom se nazdravljalo, pozivom na sreću i na zdravlje, da Bog i sveci blagoslove sve prisutne, da blagoslovi njihov trud i rod. Zdravicu bi prvo držao domaćin kuće, a zatim i drugi prisutni.

SOLIDARNOST - Kada nekom u selu krepane stoka, izgori kuća, stog sijena ili druga šteta ga zadesi, u pomoć priskaču komšije koje idu po selu i kupe priloge u materijalu i novcu da se čovjek obešteti, naravno, ako imovina nije bila osigurana.

'Na muci se poznaju junaci,

u nevolji komšije seljaci.'

POBRATIMSTVO - Kod našeg naroda od davnina su sklapana prijateljstva između dva muškarca ili dvije žene pa se oni nazivaju pobratimi tj. posestrime, što je dalje značilo polubrat tj. polusestra. Pobratimstvo se ugovaralo pred oltarom u Crkvi i to na Božić ili krsnu slavu, a dužnost pobratima je da se međusobno pomažu u životu, posebno ako se neko od njih nađe u nevolji. Pored pobratimstva, imamo kumstvo kada kum drži djecu na krštenju kao i kod vjenčanja. I kumstvo i pobratimstvo se prenosilo sa koljena na koljeno, sa generacije na generaciju.

ODBRANA OD KRUPE - Ponekad u proljeće i jesen dođe do oluje, grmi, sjeva, pada grad, krupa koja najviše čini štetu vinogradima i usjevima. Odbrana je bila da zvone zvona na Crkvi i tako razbiju gradonosne oblake. U nekim selima se prema oblacima baca luk i so, a u nekim se puca iz pušaka na oblake. Za vrijeme Austrije, u Kožlovcu su bili postavljeni topovi protiv krupe. U Karinu, osim zvona, odbrana je bila da se izbace maša i verige napolje, čime se vjerovalo da će krupa zaobići selo.